50 godina 2. vatikanskog koncila


Katolička spisateljica i predsjednica Udruge za vjersku slobodu u RH Ljiljana Matković-Vlašić održala je predavanje “Drugi vatikanski koncil i mi sada” 4. prosinca u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika – ogranak Bjelovar i Malog tečaja “Kursiljo”.

Povod za ovo predavanje bila je pedeseta obljetnica Drugog vatikanskog koncila  koja se navršila 11. listopada 2012., a čiji je idejni začetnik bio papa Ivan XXIII. Na taj dan je ujedno počela Godina vjere za katolike i trajat će do 24. studenoga 2013. Na ovom predavanju okupilo se oko 50 ljudi među kojima su bili voditeljica predavanja Jasna Gambiroža, profesorica u bjelovarskoj gimnaziji Ksenija Matoš i mnogi drugi.

Spisateljica u razgovoru s prof. Matoš

Spisateljica u ugodnom razgovoru s profesoricom Matoš
Na početku je spisateljica objasnila prisutnima zašto koristi riječ koncil, a ne sabor koja je vjerojatno učestalija u svakodnevnom govoru. Rekla je da je razlog tomu da ne odvede slušatelje svog predavanja u drugome smjeru zbog sabora kao predstavničkog tijela.
Posebno sam vezana za Drugi vatikanski koncil i odredio je moj daljnji život, naglasila je Ljiljana Matković-Vlašić.
Svoje izlaganje je spisateljica započela kako je sam koncil mnogo značio za katolike u Hrvatskoj u doba željezne zavjese jer je nakon njega pokrenuto izdavanje teološke literature. U prilog tomu govori početak izlaženja Glasa koncila od 1965. godine kada je završio Drugi vatikanski koncil.
Prema riječima spisateljice, ovaj koncil je donio promjenu jer su svi koncili prije njega bili indoktrinirani i osuđivali su krivovjerje. Osim toga, koncil je pastoralan, odnosno usmjeren je dušobrižništvu, ljudima i svijetu. Kako bi koncilski dokumenti bili razumljivi svima, pisani su jednostavnim jezikom.
Drugi vatikanski koncil poslužio je sa svoje četiri uredbe , odnosno konstitucije o Crkvi, o Božanskoj objavi, o liturgiji i o ulozi Crkve u suvremenom svijetu kao okretanje Crkve vjernicima, od okretanja svećenika licem prema oltaru do služenja mise na jeziku puka, a ne na latinskome jeziku.
Spisateljica je istaknula da od Drugog vatikanskog koncila, Katolička crkva više nije trijumfalistička, već da također poštuje vrijednosti drugih religija. Nazočnima je poručila da se katolici ne smiju smatrati bezgrešnima.

Spisateljica potpisuje svoju knjigu

Zainteresirani su nakon predavanja kupili knjigu “Žena i Crkva”
Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper je uredbom iz 1967. godine utemeljio izdavačku kuću Kršćanska sadašnjost i to je nazvao kao prodor svježeg zraka za kršćane. Od poznatijih osoba koje su pisale za Glas koncila svakako treba istaknuti Smiljanu Rendić, koja je pisala pod pseudonimom Berti zbog problema s komunističkom vlašću, te sociologe religije Jakova Jukića i Željka Mardešića.
Nakon predavanja, nazočni su mogli kupiti knjigu “Žena i Crkva” koju je napisala Ljiljana Matković-Vlašić po simboličnoj cijeni od deset kuna.

6 Comments

  1. Da, drugi vatikanski sabor puno znači nama vjernicima jer možemo sudjelovati na misama pošto su na hrvatskom. Prije je narod mogao samo pasivno slušati misu na latinskom. Ovo je stvarno velika promjena za čitavu Crkvu.

  2. Nezamisliva mi je Crkva, a i crkva koja ne poštuje vrijednosti drugih religija, ipak i to je nekad postojalo. Koliko u jednu ruku napredujemo, toliko nisam sigurna da je to zaista tako… Ponekad zaboravljamo značaj ovog događaja za sve vjernike. Velik je ovo bio iskorak za katolike.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s