50 godina 2. vatikanskog koncila

Katolička spisateljica i predsjednica Udruge za vjersku slobodu u RH Ljiljana Matković-Vlašić održala je predavanje “Drugi vatikanski koncil i mi sada” 4. prosinca u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika – ogranak Bjelovar i Malog tečaja “Kursiljo”.

Povod za ovo predavanje bila je pedeseta obljetnica Drugog vatikanskog koncila  koja se navršila 11. listopada 2012., a čiji je idejni začetnik bio papa Ivan XXIII. Na taj dan je ujedno počela Godina vjere za katolike i trajat će do 24. studenoga 2013. Na ovom predavanju okupilo se oko 50 ljudi među kojima su bili voditeljica predavanja Jasna Gambiroža, profesorica u bjelovarskoj gimnaziji Ksenija Matoš i mnogi drugi.

Spisateljica u ugodnom razgovoru s profesoricom Matoš

Na početku je spisateljica objasnila prisutnima zašto koristi riječ koncil, a ne sabor koja je vjerojatno učestalija u svakodnevnom govoru. Rekla je da je razlog tomu da ne odvede slušatelje svog predavanja u drugome smjeru zbog sabora kao predstavničkog tijela.
Posebno sam vezana za Drugi vatikanski koncil i odredio je moj daljnji život, naglasila je Ljiljana Matković-Vlašić.

Svoje izlaganje je spisateljica započela kako je sam koncil mnogo značio za katolike u Hrvatskoj u doba željezne zavjese jer je nakon njega pokrenuto izdavanje teološke literature. U prilog tomu govori početak izlaženja Glasa koncila od 1965. godine kada je završio Drugi vatikanski koncil.

Prema riječima spisateljice, ovaj koncil je donio promjenu jer su svi koncili prije njega bili indoktrinirani i osuđivali su krivovjerje. Osim toga, koncil je pastoralan, odnosno usmjeren je dušobrižništvu, ljudima i svijetu. Kako bi koncilski dokumenti bili razumljivi svima, pisani su jednostavnim jezikom.

Drugi vatikanski koncil poslužio je sa svoje četiri uredbe , odnosno konstitucije o Crkvi, o Božanskoj objavi, o liturgiji i o ulozi Crkve u suvremenom svijetu kao okretanje Crkve vjernicima, od okretanja svećenika licem prema oltaru do služenja mise na jeziku puka, a ne na latinskome jeziku.

Spisateljica je istaknula da od Drugog vatikanskog koncila, Katolička crkva više nije trijumfalistička, već da također poštuje vrijednosti drugih religija. Nazočnima je poručila da se katolici ne smiju smatrati bezgrešnima.

Zainteresirani su nakon predavanja kupili knjigu “Žena i Crkva”

Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper je uredbom iz 1967. godine utemeljio izdavačku kuću Kršćanska sadašnjost i to je nazvao kao prodor svježeg zraka za kršćane. Od poznatijih osoba koje su pisale za Glas koncila svakako treba istaknuti Smiljanu Rendić, koja je pisala pod pseudonimom Berti zbog problema s komunističkom vlašću, te sociologe religije Jakova Jukića i Željka Mardešića.

Nakon predavanja, nazočni su mogli kupiti knjigu “Žena i Crkva” koju je napisala Ljiljana Matković-Vlašić po simboličnoj cijeni od deset kuna.