Božić u Bilogori

Izložba knjige Gordane Marte Matunci “Bilogorski običajnik, Božić – Božićnica KUD-a Veliko Trojstvo” i božićnih fotografija pod nazivom “Božić u Bilogori – običaji i vjerovanja” otvorena je ovih dana na studijskom odjelu Narodne knjižnice “Petar Preradović” u Bjelovaru.

Gordana Marta Matunci poznata je bjelovarska folklorna pedagoginja koja se bavi sakupljanjem, bilježenjem, očuvanjem, opisivanjem i predstavljanjem narodne kulture Bilogore. U svojoj knjizi opisuje bilogorske običaje vezane uz vrijeme Božića u razdoblju od 25. studenoga do 6. siječnja, odnosno od blagdana svete Kate do sveta tri kralja.

Knjiga “Bilogorski običajnik, Božić – Božićnica KUD-a veliko trojstvo” izložena je u bjelovarskoj knjižnici

Božićno vrijeme počinje na sv. Katu kada se obavljaju posljednja kolinja da bi se meso moglo nasoliti u pac (salamuru) i da do Božića bude spremno za jelo. Nekada su se održavale čijane i prela na kojima se radilo, ali i pjevalo, plesalo, šalilo i igralo. U narodi postoji vjerovanje: kakvo je vrijeme u noći na sv. Katu, takvo će biti i na Badnju noć.

Do sv. Andrije ili sv. Jandraša (30. studenoga) održavaju se posljednji svatovi. Poslije Jandraša žene se samo udovci i udovice. Od tog blagdana počinju mise zornice (zlatne maše). U Bilogori postoje nazivi za sve četiri adventske nedjelje, a to su: Radilica, Dobročiniteljica, Moliteljica i Razveseteljica. Adventski vijenac isprepleten od najljepšeg klasja žita na glavi unosi u kuću domaćina najljepša i najvrijednija žetelica. Vijenac simbolizira vječni krug života – sunce i rođenje Isusovo.

Fotografije s predstave “Božićnica” koja se prije Božića održava u Školsko-sportskoj dvorani u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara

Na sv. Barbaru (4. prosinca) sije se pšenica da proklija i zazeleni se do Božića. Vjeruje se da kupljena pšenica ne može donijeti blagoslov i predvidjeti rodnost. Osim toga, trgale su grančice voćki i stavljale u ćupove s vodom. Koliko propupaju i procvjetaju do Božića, takva će biti rodnost voćaka.

Na sv. Luciju (13. prosinca) djevojke na jedanaest od dvanaest ceduljica napišu imena momaka, mogućih ženika. Svaki dan do Božića bacaju po jednu ceduljicu u peć. Na Božićno će jutro otvoriti posljednju ceduljicu. Ako ceduljica bude prazna, sigurno se neće udati sljedeće godine.

Neki običaji i vjerovanja u bilogorskom kraju

Na Badnjak se ložio veliki panj u otvorenim ognjištima, kojih je sve manje. Taj panj gorio je cijelu noć, a predskazivao je kraj zime i Isusovo rođenje.

Na Božić se u atmosferi obilja očekuje poseban gost – “položaj”. To je posebno odabran i pozvan ugledan i zdrav čovjek koji će svojim izgledom prenijeti zdravlje i dostojanstvo. Ta osoba nije smjela biti žena jer se vjerovalo da neće donijeti sreću u kuću.

10. Božićni Gala Koncert

Jubilarni, deseti Božićni Gala Koncert održan je 17. prosinca u Školsko-sportskoj dvorani u organizaciji Jazz Cluba “Bjelovar” i Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar, te pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara.

Ovaj koncert koji se tradicionalno održava u vrijeme Božića, i ove je godine okupio poznata imena s glazbene scene. Na koncertu su nastupili Zorica Kondža, Nina Badrić, operni pjevač Tomislav Mužek i Vlatko Stefanovski. Njihove izvedbe božićnih pjesama pratili su veliki mješoviti zbor Glazbene škole “Vatroslav Lisinski” i Božićni Gala Orkestar iz Bjelovara pod dirigentskom palicom maestra Alana Bjelinskog.

Nina Badrić i dirigent Alan Bjelinski

Među uzvanicima su se našli bjelovarski gradonačelnik Antun Korušec, njegova zamjenica Ružica Ištef Benšić i zamjenik župana Bjelovarsko-bilogorske županije Krešo Jelavić. Prodaja karata je bila nešto slabija ove godine, tako da se u dvorani okupilo oko 1.500 gledatelja (oko 500 gledatelja manje nego prošlih godina). Međutim, koncert je održan na visokom nivou i publika je uživala u ovom koncertu. Osim toga, ove je godine izostalo snimanje koncerta od strane Hrvatske radiotelevizije zbog štednje na nacionalnoj televiziji, kao i gostovanje inozemnih gospel i jazz pjevača.

Zorica Kondža otpjevala je pjesme “White Christmas”, “Happy day”, “Tiha noć”, …

Na početku koncerta se nazočnima obratio predsjednik Turističke zajednice Bjelovar-Bilogora  Mladen Medak-Gaga i zahvalio idejnom začetniku koncerta i članu Jazz Cluba “Bjelovar” Tihomiru Vondri, gledateljima na velikoj posjeti, unatoč prisutnoj ekonomskoj krizi u Hrvatskoj, a gradonačelniku na financijskoj potpori za održavanje koncerta. Glavna zamjerka gledatelja jest što se koncert održava prije Božića, a ne poslije, no to je gosp. Medak opravdao riječima da je takav koncept božićnog koncerta od početka održavanja i da ga zato ne mijenjaju.

Mješoviti zbor Glazbene škole “Vatroslav Lisinski” iz Bjelovara

Nina Badrić, Zorica Kondža i Tomislav Mužek izveli su poznate tradicionalne božićne pjesme Narodi nam se, Veselje ti navješćujem, Tiha noć, White Christmas i mnoge druge, dok je Vlatko Stefanovski oduševljavao publiku izvedbama zabavnih pjesama.

Kao i svake godine, gledatelje je na kraju koncerta pozdravio gradonačelnik Korušec i svima zaželio sretan Božić i sve najbolje u 2013.  godini.

50 godina 2. vatikanskog koncila

Katolička spisateljica i predsjednica Udruge za vjersku slobodu u RH Ljiljana Matković-Vlašić održala je predavanje “Drugi vatikanski koncil i mi sada” 4. prosinca u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika – ogranak Bjelovar i Malog tečaja “Kursiljo”.

Povod za ovo predavanje bila je pedeseta obljetnica Drugog vatikanskog koncila  koja se navršila 11. listopada 2012., a čiji je idejni začetnik bio papa Ivan XXIII. Na taj dan je ujedno počela Godina vjere za katolike i trajat će do 24. studenoga 2013. Na ovom predavanju okupilo se oko 50 ljudi među kojima su bili voditeljica predavanja Jasna Gambiroža, profesorica u bjelovarskoj gimnaziji Ksenija Matoš i mnogi drugi.

Spisateljica u ugodnom razgovoru s profesoricom Matoš

Na početku je spisateljica objasnila prisutnima zašto koristi riječ koncil, a ne sabor koja je vjerojatno učestalija u svakodnevnom govoru. Rekla je da je razlog tomu da ne odvede slušatelje svog predavanja u drugome smjeru zbog sabora kao predstavničkog tijela.
Posebno sam vezana za Drugi vatikanski koncil i odredio je moj daljnji život, naglasila je Ljiljana Matković-Vlašić.

Svoje izlaganje je spisateljica započela kako je sam koncil mnogo značio za katolike u Hrvatskoj u doba željezne zavjese jer je nakon njega pokrenuto izdavanje teološke literature. U prilog tomu govori početak izlaženja Glasa koncila od 1965. godine kada je završio Drugi vatikanski koncil.

Prema riječima spisateljice, ovaj koncil je donio promjenu jer su svi koncili prije njega bili indoktrinirani i osuđivali su krivovjerje. Osim toga, koncil je pastoralan, odnosno usmjeren je dušobrižništvu, ljudima i svijetu. Kako bi koncilski dokumenti bili razumljivi svima, pisani su jednostavnim jezikom.

Drugi vatikanski koncil poslužio je sa svoje četiri uredbe , odnosno konstitucije o Crkvi, o Božanskoj objavi, o liturgiji i o ulozi Crkve u suvremenom svijetu kao okretanje Crkve vjernicima, od okretanja svećenika licem prema oltaru do služenja mise na jeziku puka, a ne na latinskome jeziku.

Spisateljica je istaknula da od Drugog vatikanskog koncila, Katolička crkva više nije trijumfalistička, već da također poštuje vrijednosti drugih religija. Nazočnima je poručila da se katolici ne smiju smatrati bezgrešnima.

Zainteresirani su nakon predavanja kupili knjigu “Žena i Crkva”

Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper je uredbom iz 1967. godine utemeljio izdavačku kuću Kršćanska sadašnjost i to je nazvao kao prodor svježeg zraka za kršćane. Od poznatijih osoba koje su pisale za Glas koncila svakako treba istaknuti Smiljanu Rendić, koja je pisala pod pseudonimom Berti zbog problema s komunističkom vlašću, te sociologe religije Jakova Jukića i Željka Mardešića.

Nakon predavanja, nazočni su mogli kupiti knjigu “Žena i Crkva” koju je napisala Ljiljana Matković-Vlašić po simboličnoj cijeni od deset kuna.