125 godina esperanta

Izložba fotografija Ivice Šćepanovića  i časopisa “Zagreba esperantisto” postavljena je od 8. prosinca do 15. prosinca u Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” u povodu 125. obljetnice esperanta.

Izložba časopisa zagrebačkih esperantista

Ivica Šćepanović je, osim bavljenja fotografijom, odabrao i proučavanje međunarodnog jezika esperanto. Predodžba je da esperantisti dolaze iz velikih gradova, no kod ovog umjetnika to nije slučaj. Ovaj fotograf dolazi iz mjesta Gornji Humac na otoku Braču u kojemu živi manje od 300 stanovnika.
Ivičine fotografije obiluju motivima prirode jer u njoj najčešće boravi kada obrađuje zemlju, masline, bavi se proizvodnjom vina i uzgojem ovaca. Do nedavno bio je zaposlen u kamenolomu “Jadrankamena” u obližnjim Pučišćima do stečaja firme. Za ovu izložbu odabrali su oko 30 fotografija od 300 koliko su pregledali.
Zanimljivo je spomenuti da je Ivicu Šćepanovića bavljenje esperantom odvelo u Litvu gdje je upoznao svoju suprugu s kojom živi u Gornjem Humcu.

Izložbu su postavili Josip Pleadin i Zdenka Polašek

Esperanto je nastao 1887. godine kada je njegov autor, dr. Lazar Ludwig Zamenhof izdao prvi udžbenik tog jezika. Esperanto se u početku nazivao Lingva Internacia (međunarodni jezik) da bi ga kasnije preimenovali u Esperanto (onaj koji se nada) po pseudonimu njegova autora Dr. Esperanto.
Zamisao o novom jeziku kod Zamenhofa se rodila iz potrebe da u njegovu rodnom gradu Byalistoku u Poljskoj (tada je bio pod ruskom vlašću) Rusi, Poljaci, Litvanci, Židovi i Nijemci počnu govoriti istim jezikom jer su tada bilo strogo podijeljeni.
U Hrvatskoj je ovaj jezik u početku govorilo pet djevojaka iz Osijeka. U svijetu esperanto danas govori između 200.000 i 300.000 ljudi.

PRIRODA JE GLAVNI MOTIV FOTOGRAFIJA OVOGA UMJETNIKA

Prednosti ovoga jezika jesu njegova neutralnost, odnosno nijednom narodu nije materinji i lagan je za učenje. Svrha esperanta je da svim ljudima postane drugi jezik i na taj način da se održe jezici kojima govori maleni broj ljudi.

Na internetu postoje stranice koje omogućuju učenje esperanta iz Vašeg doma.

125 godina HORKUD-a “Golub”

125. obljetnicu djelovanja HORKUD-a “Golub” njegovi članovi obilježili su 10. studenoga svečanim koncertom u Domu kulture u Bjelovaru pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH.

Na koncertu su nastupile sve sekcije društva: mješoviti pjevački zbor, dječji folklorni ansambl, folklorni ansambl, tamburaški sastav, te tamburaški orkestar. U goste su pozvali tamburaški orkestar 4. Osnovne škole iz Bjelovara.
Koncert je održan uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Predsjednik nije mogao doći, pa ga je predstavljala njegova izaslanica Đurđa Adlešič. Među važnijim gostima našli su se zamjenica gradonačelnika Đurđica Ištef-Benšić, biskup bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, izaslanica župana Lidija Brkić i mnogi drugi.

Mješoviti pjevački zbor

Dom kulture bio je ispunjen do posljednjeg mjesta i nije mogao primiti sve koji su došli pogledati ovaj koncert, tako da su mnogi otišli svojim kućama. Valja naglasiti da je ulaz bio slobodan. Publika je mogla uživati u sjajnim izvedbama sekcija društva.
Mješoviti pjevački zbor otpjevao je različite pjesme od crkvenih, zabavnih do narodnih. Poslije njih na pozornicu stupile su mlade snage “Golubići” koji su oduševili i nasmijali publiku Dječjim igrama Bilogore, igrama iz kraja koji ovo društvo predstavlja u Hrvatskoj i u svijetu. Iza njih došao je na red gostujući tamburaški orkestar 4. Osnovne škole. Oni su odsvirali više narodnih pjesama i napjeva od kojih su najpoznatiji Na brigu kuća mala i Lepe ti je Zagorje zelene.

Folklorni ansambl

Koncert je nastavio tamburaški orkestar Društva izvedbama poznatih pjesama. Od narodnih izveli su Vesele poskočice, Angeluš, Stavi svjetiljku u prozor i Drmeš. Publiku je razgalio član “Goluba” Miroslav Popović kada je otpjevao Tonku od Rajka Dujmića. Obilježavanje 125. obljetnice Društva zaključile su sve sekcije koje su se morale stisnuti na pozornicu jer ih je stvarno bilo puno. Izveli su Slavonsku poskočicu, najpoznatiju pjesmu od Olivera Dragojevića Vjeruj u ljubav da bi koncert zaključili izvedbom vječne i neponovljive pjesme iz mjuzikla ‘Jalta, Jalta’ Neka cijeli ovaj svijet.

Tamburaški orkestar

O Društvu

HORKUD “Golub” ili Hrvatsko obrtničko radničko kulturno umjetničko društvo “Golub” osnovali su 1887. godine bjelovarski obrtnici. Svrha Društva bila je obrazovati svoje članove i učiti ih pjevanje, tamburanje i čitanje poučnih knjiga i časopisa. Treba istaknuti kako je ovo Društvo među najstarijima u Hrvatskoj.

Od svih sekcija koje djeluju u “Golubu” najistaknutiji je mješoviti pjevački zbor. Ovaj zbor je kroz svoj dugogodišnji rad održao brojne koncerte diljem Lijepe naše, te u Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj, Italiji, Njemačkoj i Švicarskoj. Društvo svake godine održava oko trideset javnih nastupa i po tomu je jedno od najizvođenijih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Društvo ima vlastiti prostor u kojemu djeluje. Novčanim sredstvima grada i Ministarstva kulture u iznosu od 230.000 kn obnovili su svoje prostorije u kojima vježbaju nastupe. Predsjednik Društva je Hrvoje Pokos, a počasni predsjednik Božidar Horvat.

“Golub” čuva od zaborava kulturnu baštinu cijele Hrvatske, a posebice ovoga našega lijepoga kraja, istaknula je kuma Društva.

Ovo Društvo je u svojem dugogodišnjem postojanju dostojno predstavilo pjesme, plesove i napjeve bjelovarskoga kraja i tako uz poznate pjesnike, glumce, redatelje i sportaše iz Bjelovara i okolice pokazalo Hrvatskoj i svijetu što ovaj kraj posjeduje i da naši sugrađani mogu biti ponosni na članove “Goluba”.

Golubu želim još puno obljetnica poput ove i da doživi još najmanje 125 godina.