50 godina 2. vatikanskog koncila

Katolička spisateljica i predsjednica Udruge za vjersku slobodu u RH Ljiljana Matković-Vlašić održala je predavanje “Drugi vatikanski koncil i mi sada” 4. prosinca u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika – ogranak Bjelovar i Malog tečaja “Kursiljo”.

Povod za ovo predavanje bila je pedeseta obljetnica Drugog vatikanskog koncila  koja se navršila 11. listopada 2012., a čiji je idejni začetnik bio papa Ivan XXIII. Na taj dan je ujedno počela Godina vjere za katolike i trajat će do 24. studenoga 2013. Na ovom predavanju okupilo se oko 50 ljudi među kojima su bili voditeljica predavanja Jasna Gambiroža, profesorica u bjelovarskoj gimnaziji Ksenija Matoš i mnogi drugi.

Spisateljica u ugodnom razgovoru s profesoricom Matoš

Na početku je spisateljica objasnila prisutnima zašto koristi riječ koncil, a ne sabor koja je vjerojatno učestalija u svakodnevnom govoru. Rekla je da je razlog tomu da ne odvede slušatelje svog predavanja u drugome smjeru zbog sabora kao predstavničkog tijela.
Posebno sam vezana za Drugi vatikanski koncil i odredio je moj daljnji život, naglasila je Ljiljana Matković-Vlašić.

Svoje izlaganje je spisateljica započela kako je sam koncil mnogo značio za katolike u Hrvatskoj u doba željezne zavjese jer je nakon njega pokrenuto izdavanje teološke literature. U prilog tomu govori početak izlaženja Glasa koncila od 1965. godine kada je završio Drugi vatikanski koncil.

Prema riječima spisateljice, ovaj koncil je donio promjenu jer su svi koncili prije njega bili indoktrinirani i osuđivali su krivovjerje. Osim toga, koncil je pastoralan, odnosno usmjeren je dušobrižništvu, ljudima i svijetu. Kako bi koncilski dokumenti bili razumljivi svima, pisani su jednostavnim jezikom.

Drugi vatikanski koncil poslužio je sa svoje četiri uredbe , odnosno konstitucije o Crkvi, o Božanskoj objavi, o liturgiji i o ulozi Crkve u suvremenom svijetu kao okretanje Crkve vjernicima, od okretanja svećenika licem prema oltaru do služenja mise na jeziku puka, a ne na latinskome jeziku.

Spisateljica je istaknula da od Drugog vatikanskog koncila, Katolička crkva više nije trijumfalistička, već da također poštuje vrijednosti drugih religija. Nazočnima je poručila da se katolici ne smiju smatrati bezgrešnima.

Zainteresirani su nakon predavanja kupili knjigu “Žena i Crkva”

Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper je uredbom iz 1967. godine utemeljio izdavačku kuću Kršćanska sadašnjost i to je nazvao kao prodor svježeg zraka za kršćane. Od poznatijih osoba koje su pisale za Glas koncila svakako treba istaknuti Smiljanu Rendić, koja je pisala pod pseudonimom Berti zbog problema s komunističkom vlašću, te sociologe religije Jakova Jukića i Željka Mardešića.

Nakon predavanja, nazočni su mogli kupiti knjigu “Žena i Crkva” koju je napisala Ljiljana Matković-Vlašić po simboličnoj cijeni od deset kuna.

Studeni, mjesec borbe protiv raka

Članovi Županijske lige protiv raka Bjelovarsko-bilogorske županije održali su 19. studenoga predavanje o zdravlju i zdravoj prehrani u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru.

Na predavanju su govorili dr. Vladimir Halauk, predsjednik Županijske lige protiv raka Bjelovarsko-bilogorske županije i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije (ZJZ BBŽ), Želimir Bertić iz Odjela za zdravstveni odgoj i prosvjećivanje ZJZ BBŽ i biologinja Mira Seretin-Šlajs ispred oko 30 ljudi. Ovakva predavanja održavaju se svake godine u studenome koji je označen kao mjesec borbe protiv raka.

Ovogodišnjem predavanju prethodio je koncert održan 16. studenoga u Domu kulture. Ulaz je bio slobodan kao i na ovo predavanje. Mjesec borbe protiv raka će se također obilježiti likovnom izložbom članova Likovnog udruženja Bjelovar koja se održava već četvrt stoljeća, a već nekoliko godina u Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” u Bjelovaru. Na ovogodišnjoj izložbi svoje radove izlaže 17 likovnih umjetnika. Predsjednik Lige dr. Halauk istaknuo je slogan Lige “VIŠE ZNANJA – MANJE RAKA”  ili “ZNANJEM PROTIV RAKA”, te se ujedno zahvalio članovima Likovnog udruženja što nesebično pomažu rad Lige već godinama. Svakako posjetite izložbu i ove godine od 19. do 30. studenoga i dajte svoj maleni doprinos radu Lige da karcinomi budu otkriveni u najranijem stadiju, odnosno fazi razvoja i tako da se izliječi što veći broj oboljelih.

Dr. Halauk govori o uzrocima zdravlja

Predavanje je započeo predsjednik Lige dr. Halauk o faktorima, odnosno uzrocima zdravlja. Naglasio je da ima stvari na što možemo utjecati, a na što ne možemo kada je u pitanju zdravlje.  Na zdrave navike življenja potrebno je upozoravati ne samo u medijima i zdravstvenim ustanovama, već i u birtiji i u klijeti. Rekao je da postoji 10 uzroka zdravlja među koje spadaju: disanje, zdrava prehrana, tjelesna i mentalna aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine, socijalni običaji i životne navike, kontrola stresa i drugi. Dr. Halauk istaknuo je da uzroci zdravlja ovise o nama samima. Poželjno je svakoga dana popiti čašu crnog vina. Međutim, pridržavanje svega navedenog nam ne jamči u potpunosti da ćemo ostati zdravi jer postoje čimbenici na koje ne možemo utjecati kao što su genetika (naslijeđene bolesti po roditeljima, bakama i djedovima) i životna okolina.

Vodeći karcinomi kod žena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jesu rak dojke, rak debelog crijeva, ginekološki karcinom (rak vrata maternice) i rak dišnih organa. Valja istaknuti da se oko 85 % žena u Bjelovaru odazove na redoviti pregled dojke čime Bjelovar drži 2. mjesto u Republici Hrvatskoj, odmah iza Čakovca. Mamografija je metoda koja se koristi na tom pregledu za rano otkrivanje raka dojke.  Ovom metodom može se otkriti rak dojke i 2 god. prije no što tumor postane opipljiv.
Najzastupljeniji karcinomi kod muškaraca u BBŽ jesu rak dišnih organa, rak debelog crijeva, rak prostate i rak mokraćnog mjehura. Kao što rak dojke kod žena drži vodeće mjesto, tako je kod muškaraca najveći broj oboljelih onih s rakom prostate. Predsjednik Lige naveo je da su maligne bolesti u koje spadaju različiti karcinomi na 2. mjestu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji s 24 % oboljelih iza kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila) 

Želimir Bertić je stručni specijalist javnog zdravstva

Želimir Bertić je govorio o zdravoj i pravilnoj prehrani. Iznio je neke poražavajuće statističke podatke da 75 % radnog stanovništva svoj glavni obrok jede na poslu. Naglasio je da je za zdravlje posebno važno jesti doručak svakoga dana i dovoljno se kretati. Osim toga, potrebno je jesti što više sezonskog voća i povrća, ribe, piti 1,5 – 2,5 l vode, te izbaciti iz prehrane grickalice kao što su čips, flips i sl. Naglasio je da je ipak najvažnije da idemo redovito na preglede, barem dva puta na godinu i da se što više družimo s prijateljima.

Mira Seretin-Šlajs o ljudskoj prehrani od nastanka čovjeka do danas

Predavanje je zaključila  profesorica i biologinja Mira Seretin-Šlajs koja je govorila o evoluciji ljudske prehrane. Ljudi su se u prošlosti hranili otrovnim bobicama, gljivama, pokvarenim mesom i ribom što je dovodilo do trovanja sa smrtnim posljedicama. U današnje vrijeme trovanje također postoji, ali ono se ne događa zbog hrane, već zagađenog okoliša.

I za kraj jedna zanimljivost od profesorice. Jeste li znali da su mravi otkrili poljoprivredu, a ne ljudi? Naime, mravi su sijali sjemenke, želi plodove i skupljali ih za loše vrijeme. Vjerojatno se misli na vrijeme suše.